Otvoreno tržište političkih pozicija u BiH

Otvoreno tržište političkih pozicija u BiH

Kao i u bilo kojoj demokratskoj zemlji tako i u Bosni i Hercegovini (BiH), nakon izbora dolazi do perioda kada stranke računaju rezultate, a onda počinje možda najzanimljiviji dio izbornog procesa – lov na otvorene političke pozicije.

Svaka partija, mala ili velika, koja prelazi minimalni broj glasova da bi osvojila ulaz na neki od tri nivoa vlasti (kantonalni, entitetski ili državni), počinje pregovarati sa drugim strankama kako bi napravili koalicije i ojačali vlastitu poziciju. Iako situacija u nekim kantonima i dalje nije toliko čista, na nivou Republike Srpske (RS) i BiH u parlamentu BiH stvari su jasnije.

Poslednjih godina političku scenu u BiH obilježile su tri najveće nacionalne stranke. Srbi iz RS-a biraju Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Bošnjaci glasaju za Stranku demokratske akcije (SDA), a Hrvati uglavnom za Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Nakon kratkih pregovora između SNSD-a i HDZ-a, lideri tih partija Milorad Dodik i Dragan Čović usaglasili su se sa “jedinstvenim delovanjem u državnom parlamentu” i pozvali SDA da se pridruži ovoj “labavoj koaliciji”. U stvari, ako SDA prihvati poziv, tri stranke će imati jednu ruku manje od apsolutne većine u Parlamentu. Još uvek nije poznato ko će im dati tu ruku, ali mora biti takozvani “preletač”. To je osoba koja je voljna da izda sopstvenu stranku za pogodnosti koje mu se nude u drugoj političkoj opciji. Politička scena BiH je puna takvih osoba, tako da nema sumnje da će uskoro većina uskoro biti ispunjena.

Ali, kao i u bilo kojoj drugoj stvari, u BiH postoji jedno “ali”.

Lider SNSD-a Dodik će s dva druga člana dijeliti mjesta u tročlanom Predsjedništva BiH. Bošnjačku stranu će predstavljati Šefik Džaferović (SDA). Dodik je otvoreno rekao da smatra da je Džaferović ratni zločinac, jer je bio šef policije u regionu Zavidovići, gdje su počinjena i najbrutalnija zvjerstva protiv Srba. Kao predstavnik Hrvata u Predsjedništvu BiH izabran je Željko Komšić i on je glavni protivnik Dodikovog bliskog prijatelja, lidera HDZ-a Čovića. Zapravo, čini se da otvoreno mrze jedan drugog. U ovom slučaju, Dodik će biti dužan da sarađuje sa političkim neprijateljem Čovića u Predsjedništvu, a u isto vrijeme predstavnici SNSD-a sarađuju sa HDZ-om u državnom parlamentu. I, naravno, očekuje se da Dodik sarađuje sa Džaferovićem, što je malo verovatno, a poslanici SNSD-a da sarađuju sa poslanicma SDA u državnom Parlamentu.

Zbunjujuće? Naravno da je to, čak i za ljude u BiH.

SNSD je lider velike koalicije Republike Srpske koja svakodnevno, kako se čini, okuplja sve više članova. U utorak, Izvršni odbor SNSD-a na sjednici u Banja Luci riješio je jedno od najzanimljivijih pitanja – s obzirom da je član vladajuće stranke, novoizabrana predsjednica RS Željka Cvijanović će dati mandat za formiranje Vlade svom partijskom kolegi Radovanu Viškoviću. On je bio Šef  odborničke grupe SNSD-a u Narodnoj skupštini RS u poslednja dva mandata i ima iskustvo u privredi. Kao premijer, on će imati podršku drugih koalicionih partnera: Socijalističke partije (SP), Demokratskog narodnog saveza (DNS) i Ujedinjene Srpske (US). Bivša opoziciona stranka, Narodni demokratski pokret (NDP) i dijelovi Srpske demokratske stranke (SDS) trebalo bi da se pridruže koaliciji. Ako svi prihvate uslove za koaliciju, zajedno će imati oko 55 ruku u parlamentu, što je više nego dovoljno za značajnu većinu.

Na nivou kantona u Federaciji BiH, izgleda da svi čekaju da vide šta će se dogoditi u Kantonu Sarajevo, koji ima najveći broj birača. Šest lijevo orijentisanih partija u ovom kantonu pokušava da postigne koalicioni sporazum bez SDA kao najveće bošnjačke stranke u državi. Ako to rade, SDA bi bila izbačena iz vlasti na važnom nivou u Kantonu Sarajevo a učestvovala bi u vladajućoj koaliciji na državnom nivou.

Dakle, kao zaključak vrijedi reći da će sljedećih godina biti vrlo zanimljivo na političkoj sceni BiH. U stvari, niko ne zna gdje to ide …/IBNA